Džemat Spahići nalazi se na desnoj obali Une. 1998. godine izgrađena je nova potkupolna džamija koja je druga potkupolna džamija na području OIZ Bihać. Na mjestu ove džamije bila je stara džamija izgrađena neposredno iza Drugog svjetskog rata. U džematu Spahići pred agresiju službovao je mladi imam Hasan-ef. Jusić, koji se početkom rata priključio jedinicama TOBIH. 12.6.1992. godine. U redovima diverzantskog voda učestvuje te mu se u akciji gubi svaki trag. U međuvremenu mu je bila dženaza nađen je i identificiran.
Po popisu stanovništva 1991. godine imali su ukupno 666 stanovnika, od toga po opredjeljenju Muslimana 611, Srba i Hrvata 0, ostalih 55, imali su jednu džamiju sa mektebom.
Ovdje se podjednako ispomaže i putem zemljoradnje i stočarstva. Ovo mjesto je od davnina koristilo ujmene mlinove u Kostelima na Uni. Bilo ih je 14.
Naselje je dobilo ime po narodnom predanju od nekog Spahe. Vjerovatno je bio jedan od spahija osmanske vojske od plemena trojice braće Jusufa, Derviša i Osme, a četvrti – prenose – bio je hodža.
Narodna predanja kažu da im je prva džamija bila sagrađena 1690. godine i mekteb i da su je gradila ta trojica braće izdaleka, koji su došli s vojskom Osmanlija iz srednje Bosne i bili su domaći muslimanski starosjedioci.
Spahići u 2007. godini imaju novu sagrađenu i otvorenu džamiju, munaru, džematsku kuću, vakufsku imovinu. Velike zasluge za sve ovo pripadaju Džematskom i Građevinskom odboru džemata Spahići i svim džematlijama džemata Spahići, na čelu s tadašnjim ambicioznim i vrijednim imamom Amir-ef. Hodžićem.
Džamija je aktivna tokom cijele godine. Spahići imaju oko 39 dunuma vakufa.
Vakuf džamije u Spahićima je nekada posjedovao 48.765 m² zemlje. Prihodi ovog vakufa su 1912. godine iznosili 105 kruna, kao i rashodi. Mutevelija ovog vakufa je bio Mujaga Hodžić.
Džamija u džematu Spahići je aktivna tokom cijele godine sa mektebom. Aktualni imam je Ahmed ef. Midžić.
Izvor: Mreža mladih Bihać