Većina islamskog svijeta šuti pred poniženjima i bespogovorno sluša naređenja svojih „gospodara sa Zapada“, postoji jedan narod i jedan sistem koji ostaje dostojanstveno uspravan koji se zove Islamska Republika Iran. Još od trijumfa Islamske revolucije 1979. godine, pod vodstvom ajatolaha Ruhollaha Homeinija, Iran je tada postao simbol otpora, slobode i ponosa. Homeini nije bio samo revolucionar – on je bio obnovitelj dostojanstva muslimana savremenog doba, vođa koji nije tražio aplauz svijeta, već zadovoljstvo Uzvišenog Gospodara.
Njegovu misiju s dostojanstvom nastavlja aktuelni ajatolah Ali Hamenei, tihi, ali odlučni vođa koji na svakoj riječi i svakom potezu pokazuje da mu je vjera Islam iznad svega. Dok mnogi lideri muslimanskog svijeta vode politiku pogodnu Zapadu i žrtvuju principe radi privremenih koristi, Ali Hamenei ostaje privržen putu imana, istine i časti. Njegova čvrstina, mirnoća i nepokolebljivost u ključnim trenucima ostavljaju dojam čovjeka koji je duboko svjestan odgovornosti pred Bogom, a ne pred televizijskim kamerama.
Dakle, Iran ne prodaje svoje principe. Ne izdaje „braću muslimane“ kojima se čini nepravda od završetka Drugog svjetskog rata. Ne priznaje tiraniju pod izgovorom pragmatizma. Dok drugi muslimanski lideri sjede u prijestoljima koje Zapad „podržava“ , Iran pokazuje da se snaga ne kupuje, ona se gradi vjerom i većinskom narodnom voljom. U vremenu kada se muslimani takmiče ko će biti “manje islamski” da bi bili prihvaćeni, Ali Hamenei stoji kao stub podsjećanja da je islam savršen u svakom pogledu, a ne švedski stol…
Ostatak ummeta često se stidi svoje vjere, mijenja je prema potrebi i šuti dok se ponižavaju braća i sestre u Palestini i drugim državama. Gdje su danas oni s karakterom, sa znanjem i hrabrošću da kažu “ne” hegemoniji i kolonijalnom mentalitetu sa Zapada? Iran nije savršen, ali Iran se ne srami biti ono što jeste. A to danas znači mnogo u ovom svijetu nepravde.
Vođa poput Alija Hameneija, koji u vremenu medijskog haosa i licemjerstva ostaje dosljedan Kur'anu, Sunnetu i slobodi potlačenih, rijetkost je u svijetu punom imitacija. Zato i jeste trn u oku mnogima, jer nije na prodaju. U konačnici, muslimanski svijet ne treba više banke, luksuzne hotele i vojne parade, treba više ljudi poput Ali Hameneija. Ljudi koji neće klečati, jer znaju da vjernik kleči samo na sedždi pred Gospodarom svjetova.